Nepotkupljivi standard
Poglavlje 11
„Uvijek će postojati samo 21 milion bitcoina.”
U haotičnom svijetu, civilizacija se oslanja na konstante. Oslanjamo se na činjenicu da dan traje 24 sata. Oslanjamo se na činjenicu da gravitacija privlači objekte prema zemlji brzinom od 9,8 metara u sekundi na kvadrat. Oslanjamo se na brzinu svjetlosti, tačku smrzavanja vode i omjer obima kruga i njegovog prečnika. Ove konstante nisu odluke donesene od strane komiteta. One su karakteristike samog univerzuma, otkrivene, a ne propisane, nepromjenjive bez obzira na ljudsko mišljenje ili političku pogodnost.
Ipak, u domeni ekonomije, domeni koja upravlja načinom na koji osam milijardi ljudi raspoređuje svoje ograničeno vrijeme i resurse, nismo imali konstante. Novčana masa, najfundamentalnija varijabla u ekonomskoj jednačini, odluka je koju donosi mali komitet imenovanih zvaničnika iza zatvorenih vrata. Oni je mogu povećati, smanjiti ili preusmjeriti po volji. Ekonomsko tlo pod našim nogama pomjera se sa svakom objavom politike, svakom konferencijom za štampu, svakom krizom koja podstiče štampanje još jednog biliona.
Bitcoin uvodi prvu konstantu u ekonomskoj historiji.
Pravila Bitcoina su jednostavna, transparentna i sprovodi ih matematika, a ne autoritet. Ali jedno pravilo stoji iznad svih ostalih, pravilo koje transformiše Bitcoin iz pametnog tehnološkog eksperimenta u civilizacijski proboj: uvijek će postojati samo 21 milion bitcoina.
Ovaj broj nije prijedlog. To nije cilj politike koji se može prilagoditi kada se okolnosti promijene. To nije obećanje političara koje se može prekršiti kada se politički vjetrovi promijene. Upisano je u sam kod koji definiše postojanje Bitcoina, i nezavisno ga sprovodi svaki čvor na mreži. Stotine hiljada računara širom svijeta, svaki provjerava da li se pravila poštuju, svaki odbija svaki blok koji pokušava stvoriti čak i jedan neovlašteni satoshi.
Ovo stvara uslov koji nikada prije nije postojao u historiji čovječanstva: apsolutna oskudica. Nekretnine su oskudne, ali uvijek možemo izgraditi više stambenih objekata. Zlato je oskudno, ali ako se cijena utrostruči, rudarske kompanije će investirati u vađenje više zlata iz zemlje. Bitcoin je apsolutno oskudan. Bez obzira koliko cijena poraste, bez obzira koliko je velika potražnja, ne možemo stvoriti nijednu dodatnu jedinicu iznad 21 miliona koja je programirana da postoji.
Oskudica Bitcoina nije samo statička granica. Ona se sprovodi kroz elegantan, predvidiv raspored emisije poznat kao Halving. Približno svakih deset minuta, novi blok se dodaje blockchainu, a rudar koji ga je stvorio dobija nagradu u novoizrađenim bitcoinima. Ali svakih 210.000 blokova, otprilike svake četiri godine, ta nagrada se prepolovljuje.
Ovaj proces će se nastaviti, s prepolovljenjem nagrade svake četiri godine, sve do otprilike 2140. godine, kada će biti iskopan posljednji djelić posljednjeg bitcoina i ukupna ponuda će se asimptotski približiti, ali nikada u potpunosti dostići, 21 milion.
Ovaj monetarni sat je otkucaj srca Bitcoin mreže. On otkucava sa pravilnošću astronomskog fenomena, ravnodušan prema izborima, recesijama, pandemijama i ratovima. Dok centralne banke reaguju na svaku krizu širenjem novčane mase, razvodnjavajući tvoju ušteđevinu kako bi premostile najnoviju vanrednu situaciju, Bitcoin ignoriše krizu. On nastavlja da otkucava. Ne pregovara. Ne pravi kompromise. Ne podliježe političkom pritisku.
Nepotkupljivi sat se ne može potkupiti jer nema koga potkupiti. Nema komiteta. Nema predsjednika. Nema upravnog odbora. Raspored izdavanja je matematika, a ne politika, a matematika ne održava sastanke.
U ljudskom stanju, samo dvije stvari su dokazivo konačne: tvoj životni vijek i 21 milion bitcoina. Bitcoin vezuje novac za vrijeme na način na koji priroda vezuje život za vrijeme. On stvara, po prvi put u postojanju naše vrste, oblik novca vrijedan najdragocjenije stvari koju posjeduješ: sati tvog života.
Završio si poglavlje 11: Nepotkupljivi sat
Sljedeće: poglavlje 12 — Arhitektura slobode